Uloga advokata kao pružaoca besplatne pravne pomoći u Srbiji

Uloga advokata kao pružaoca besplatne pravne pomoći u Srbiji

ULOGA ADVOKATA KAO PRUŽAOCA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI U SRBIJI: Uslovi za pristup pravu na besplatnu pravnu pomoć

Besplatna pravna pomoć predstavlja ključni element pristupa pravdi, čime se osigurava da građani, bez obzira na svoje ekonomske prilike, imaju jednaku šansu da ostvare svoja prava. U Srbiji, advokati igraju značajnu ulogu kao pružaoci besplatne pravne pomoći, doprinoseći time pravičnosti i jednakosti u pravnom sistemu. Ova oblast je pravno regulisana Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći („Sl. glasnik RS“, br. 87/2018) 

 ULOGA ADVOKATA U PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI

Advokati u Srbiji, kao nosioci pravne struke, imaju moralnu i profesionalnu odgovornost prema zajednici. Ovo se manifestuje kroz pružanje besplatne pravne pomoći onima koji je najviše trebaju. Besplatna pravna pomoć može obuhvatiti širok spektar pravnih problema, uključujući krivične, građanske, porodične, radne i druge pravne oblasti.

Zahtev za odobravanje besplatne pravne pomoći podnosi se isključivo organu opštinske uprave ili gradske uprave ili uprave grada Beograda, nadležnom prema mestu prebivališta ili boravišta podnosioca zahteva ili mestu pružanja besplatne pravne pomoći.

ODOBRENJE

Član 14. Zakona govori o tome da je za pružanje besplatne pravne pomoći koju pružaju advokati, izuzev pravnog saveta i posredovanje u rešavanju sporova neophodno odobrenje. Ovakva pravna pomoć pruža se samo tražiocima kojima se to odobri.

Advokatske kancelarije i organizacije često sarađuju sa lokalnim nevladinim organizacijama, institucijama i organima vlasti kako bi omogućile besplatnu pravnu pomoć onima koji nemaju sredstava da je plate. Ovakve inicijative imaju za cilj poboljšanje pristupa pravdi i unapređenje socijalne pravde u društvu.

USLOVI ZA PRISTUP BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI

Da bi građani ostvarili pravo na besplatnu pravnu pomoć od advokata u Srbiji, obično postoje određeni uslovi koje moraju da ispune, a koji su predviđeni članom 4. Zakona:

Besplatna pravna pomoć može da se pruži državljaninu Republike Srbije, licu bez državljanstva, stranom državljaninu sa stalnim nastanjenjem u Republici Srbiji i drugom licu koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć prema drugom zakonu ili potvrđenom međunarodnom ugovoru, ako:

1) ispunjava uslove da bude korisnik prava na novčanu socijalnu pomoć saglasno zakonu kojim se uređuje socijalna zaštita ili korisnik prava na dečiji dodatak saglasno zakonu kojim se uređuje finansijska podrška porodici sa decom, kao i članovima njegove porodice odnosno zajedničkog domaćinstva, čiji je krug određen ovim zakonima;

2) ne ispunjava uslove da bude korisnik prava na novčanu socijalnu pomoć ili na dečiji dodatak, ali bi zbog plaćanja pravne pomoći iz sopstvenih prihoda u konkretnoj pravnoj stvari ispunilo uslove da postane korisnik prava na novčanu socijalnu pomoć ili na dečiji dodatak.

Članom porodice, odnosno zajedničkog domaćinstva lica iz stava 1. ovog člana ne smatra se lice protiv kojeg tražilac besplatne pravne pomoći pokreće postupak zaštite od nasilja u porodici ili drugi postupak zaštite. Prihodi i imovina lica protiv kojeg se pokreće postupak zaštite ne utiču na pravo tražioca da ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć, ako on ispunjava uslove propisane stavom 1. ovog člana.

Državljaninu Republike Srbije, licu bez državljanstva, stranom državljaninu sa stalnim nastanjenjem u Republici Srbiji i drugom licu koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć prema drugom zakonu ili potvrđenom međunarodnom ugovoru besplatna pravna pomoć može da se pruži i ako je reč o:

1) detetu o čijem se pravu, obavezi ili interesu zasnovanom na zakonu odlučuje u postupku pred sudom, drugim državnim organom odnosno organom javne vlasti;

2) licu prema kome se izvršava mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi ili zaštitna mera obaveznog psihijatrijskog lečenja;

3) licu prema kome se vodi postupak delimičnog ili potpunog lišenja ili vraćanja poslovne sposobnosti;

4) licu koje ostvaruje pravnu zaštitu od nasilja u porodici;

5) licu koje ostvaruje pravnu zaštitu od torture, nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja ili trgovine ljudima;

6) licu koje traži azil u Republici Srbiji;

7) izbeglici, licu pod supsidijarnom zaštitom ili interno raseljenom licu;

8) osobi sa invaliditetom;

9) detetu koje je zaštićeno uslugom smeštaja u sistemu socijalne zaštite;

10) deci i mladima kojima je prestala usluga socijalnog smeštaja do navršene 26 godine života;

11) odraslim i starim licima koja su bez sopstvenog pristanka smeštena u ustanovu socijalne zaštite;

12) licu koje ostvaruje pravo na utvrđivanje vremena i mesta rođenja saglasno zakonu kojim se uređuje vanparnični postupak;

13) licu koje je pogođeno postupkom prinudnog iseljenja i preseljenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje stanovanje.

SLUČAJEVI KADA NIJE DOZVOLJENA BESPLATNA PRAVNA POMOĆ

Pružanje besplatne pravne pomoći, iako lice ispunjava uslove za pružanje besplatne pravne pomoći, nije dozvoljeno prema slovu Zakona (član 7.) u:

1) privrednim sporovima;

2) postupku registracije pravnih lica;

3) postupku naknade štete za povredu časti i ugleda;

4) postupku pred prekršajnim sudom, ako za prekršaj nije zaprećena kazna zatvora;

5) postupku u kome bi vrednost spora bila u očiglednoj i značajnoj nesrazmeri s troškovima postupka;

6) postupku u kome je očigledno da tražilac besplatne pravne pomoći nema izgleda na uspeh, posebno ako se njegova očekivanja ne zasnivaju na činjenicama i dokazima koje je predočio ili su ona suprotna pozitivnim propisima, javnom poretku i dobrim običajima;

7) slučaju da postoji očigledan pokušaj da se zloupotrebi pravo na besplatnu pravnu pomoć ili neko drugo pravo.

Naša kancelarija Birovljev S. Marko je upisana u Registru pružaoca besplatne pravne pomoći Advokata za Osnovne sudove u Beogradu pod registarskim brojem 36. i aktivno učestvuje u pružanju besplatne pravne pomoći pod uslovima predviđenim Zakonom.

U Srbiji, advokati igraju ključnu ulogu u pružanju besplatne pravne pomoći, čime doprinose pristupačnosti pravde za sve građane. Kroz saradnju sa relevantnim institucijama i organizacijama, advokati se trude unaprediti pravni sistem i obezbediti da pravda bude dostupna svima, bez obzira na ekonomske ili druge ograničavajuće faktore. Besplatna pravna pomoć nije samo pravno pravo, već i sredstvo za jačanje društvene pravde i solidarnosti.

Ukoliko vas intereusje na našem Blogu možete da pročitate i članke na temu Digitalizacije katastra, da saznate koja su vaša prava prilikom kašnjenja leta, koja su vaša prava kada kupite dron i da saznate o temi Nadrilekarstva i nadriapoterkarstva. Pratite nas na društvenim mrežama:

Copyright: Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko

Posledice digitalizacije katastra

Posledice digitalizacije katastra

Usluge advokata i geodetskih organizacija u novom digitalizovanom katastru

U doba digitalizacije, svet se brzo menja, a sa njim i način na koji pružamo i koristimo različite usluge. Katastar nepokretnosti mora da prati razvoj tehnologije. U ovom članku, fokusiraćemo se na ulogu advokata i geodetskih organizacija u procesu digitalizacije katastra. Razmotrićemo kako ove profesionalne usluge pomažu u navigaciji kroz nove usluge katastra, kao i izazove i mogućnosti koje digitalizacija donosi. Bez obzira da li ste pravnik ili građanin koji želi da bolje razume ovaj proces, nadamo se da će vam ovaj članak pružiti korisne informacije.

Dana 04.11.2023. godine stupile su na snagu Izmene i dopune Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova. Ove izmene i dopune donose niz novina, uključujući uvođenje geodetskog katastarskog informacionog sistema, elektronskog šaltera, i izdavanje elektronskih dokumenata profesionalnim korisnicima.

Promene u katastarskom sistemu i uloga advokata i geodetskih organizacija podrazumevaju sledeće:

1. Uvođenje geodetskog katastarskog informacionog sistema: Zakonodavac je smatrao potrebnim da omogući upis svih vrsta infrastrukturnih i podzemnih objekata na jednom mestu, odnosno u jednoj bazi podataka.

2. Elektronski šalter: Građani Srbije od 4. novembra upis ili promene u katastru mogu da izvrše isključivo digitalnim putem.

3. Izdavanje elektronskih dokumenata profesionalnim korisnicima: Novina je i da to neće moći da urade neposredno, već uz stručnu podršku profesionalnih korisnika – advokata i geodetskih organizacija.

4. Zadržavanje svih prava građana u postupku upisa u katastar nepokretnosti: Iznos republičkih taksi ostaje nepromenjen.

5. Besplatne digitalne usluge: Naglašava se da je podnošenje zahteva u Republičkom geodetskom zavodu elektronskim putem besplatno kao što su besplatne sve ostale digitalne usluge koje pružaju korisnicima.

Prednosti digitalizacije za efikasnost i brzinu procesa:

o Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova reguliše promene povezane sa digitalizacijom katastra nepokretnosti u Srbiji. Ovaj zakon predviđa implementaciju geodetskog katastarskog informacionog sistema, uvođenje elektronskog šaltera, kao i izdavanje elektronskih dokumenata profesionalnim korisnicima. Republički geodetski zavod (RGZ) daje ovim korisnicima pravo da, u skladu sa svojom delatnošću, putem eŠaltera vrše uvid u katastar, preuzimaju podatke iz katastra i dokumenta vezana za upis.

o Prema novom zakonskom rešenju, sva prava građana u procesu upisa u katastar nepokretnosti su zadržana, a visina republičkih taksi nije promenjena. Takođe, ističe se da je podnošenje zahteva RGZ elektronksim putem besplatno, kao i sve ostale digitalne usluge koje pružaju korisnicima.

Profesionalni korisnici i posrednici u elektronskim transakcijama katastra:

  • Ukratko o procesu pristupa eŠalteru katastra preko posrednika:

Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova sada propisuje u članu 25, da stranka može podneti zahtev za upis u katastar nepokretnosti putem eŠaltera, preko profesionalnog korisnika (geodetskih organizacija ili advokata) koji je u skladu sa ovim zakonom ovlašćen da vrši digitalizaciju dokumenta izdatog u papirnoj formi, osim ako je to zakonom izričito isključeno.

Zahtev, u ime stranke, može podneti zakonski zastupnik, odnosno ovlašćeni predstavnik stranke, kao i fizičko ili pravno lice ili preduzetnik na osnovu datog punomoćja.

Do sada su javni beležnici, za svaki promet nepokretnosti, po sili zakona potrebnu dokumentaciju dostavljali RGZ-u, bez potrebe da građani dolaze na šalter. Međutim, za one koji imaju neupisane nepokretnosti, legalizaciju nekretnina ili žele da promene određene podatke, eŠalter (digitalni šalter) sada postaje jedini način pristupa, a pritom je potrebno angažovati advokate ili geodetske organizacije.

Advokati mogu da podnesu različite zahteve u katastar nepokretnosti putem eŠaltera, uključujući:

– Promena imaoca prava na nepokretnosti,

– Upis hipoteke,

– Upis zabeležbe,

– Brisanje zabeležbi,

– Brisanje drugih stvarnih i obligacionih prava,

– Ispravka podataka o hipoteci,

– Promena načina korišćenja i katastarske klase zemljišta,

– Ispravka vrste / imaoca prava,

– Zahtev za promenu indikacija fizičkog lica,

– Zahtev za upis JMBG-a,

– Ispravka ličnih podataka,

– Utvrđivanje, izmena i gašenje kućnog broja,

– Predbeležba objekta u izgradnji,

– Promena vrste prava – konverzija,

– Zahtev za promenu indikacija pravnog lica,

– Upis drugih stvarnih i obligacionih prava,

– Promena namene zemljišta,

– Brisanje hipoteke,

– Ispravka podataka o zabeležbi i drugim stvarnim i obligacionim pravima

Razmatranje kako izbor posrednika utiče na ishod transakcija i vreme obrade

Advokati i geodetske organizacije, kao profesionalni korisnici, imaju ključnu ulogu u ubrzavanju procesa upisa nepokretnosti prema novom Zakonu o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova. Oni imaju pravo da podnesu zahteve za upis putem eŠaltera, što pojednostavljuje procese, čini ih pristupačnijim i smanjuje potrebu za papirologijom i fizičkim prisustvom u katastarskim kancelarijama.

Pristup e-šalteru nije moguć za fizička i pravna lica bez navedenih posrednika. Ovaj vid komunikacije sa nadležnim službama za katastar nepokretnosti uglavnom je rezervisan za advokate i geodetske organizacije. Advokati koji su registrovani kao profesionalni korisnici eŠaltera imaju zaključen ugovor sa Republičkim geodetskim zavodom. Navedeni ugovor definiše međusobna prava i obaveze i omogućava advokatima pristup aplikaciji za dostavljanje svih dokumenata u elektronskoj formi.

Naša kancelarija Birovljev S. Marko je registrovani profesionalni korisnik na spisku Republičkog geodetskog zavoda, br. ugovora: 09-2557/2020 od 07.12.2020. godine i pomoći će vam da lako i jednostavno dođete do vašeg prava.

Sve navedene promene predstavljaju značajne inovacije za sve aktere na tržištu nekretnina, od građana do stručnjaka u oblasti geodezije. Republički geodetski zavod je najavio da će odgovarati na pitanja i nedoumice građana putem Info centra, a spiskovi advokata i geodetskih organizacija dostupni su na zvaničnom sajtu RGZ-a, odlaskom na stranicu RGZ – Info centar.

Izvori:

(1) ZAKON O POSTUPKU UPISA U KATASTAR NEPOKRETNOSTI I VODOVA … – Paragraf. https://www.paragraf.rs/dnevne-vesti/290720/290720-vest3.html.

(2) RGZ saopštio: Srbija unapređuje proces upisa u katastar, evo šta …. https://www.blic.rs/biznis/rgz-saopstio-srbija-unapreduje-proces-upisa-u-katastar-evo-sta-gradani-treba-da-znaju/v6grpk4.

(3) RGZ – Najčešća pitanja. https://www.rgz.gov.rs/najčešća-pitanja.

(4) Dokumentacija i takse potrebne za upis u katastar nepokretnosti. https://geodetskibiro.rs/korisne-informacije/dokumentacija-i-takse-potrebne-za-upis-u-katastar-nepokretnosti/.

(5) Novi Pogled na Upis u Katastar Nepokretnosti i Infrastrukture: Ključne …. https://statt.rs/sr/novi-pogled-na-upis-u-katastar-nepokretnosti-i-infrastrukture-kljucne-izmena-zakona/.

Ukoliko vas intereusje na našem Blogu možete da pročitate i članke na temu Digitalizacije katastra, da saznate koja su vaša prava prilikom kašnjenja leta, koja su vaša prava kada kupite dron i da saznate o temi Nadrilekarstva i nadriapoterkarstva. Pratite nas na društvenim mrežama:

Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo radi opšte informisanosti i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. U skladu s tim Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko odriče se svake odgovornosti i ne prihvata bilo kakve obaveze za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu.

Copyright: Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko

Vaša prava pri kašnjenju leta

Vaša prava pri kašnjenju leta

Da li vam se dogodilo da vam let kasni? Da li želite da poklonite svoj novac avio-kompaniji ili ćete se izboriti da taj novac uložite u sebe i svoju porodicu?

Da li ste znali da možete na taj način da dođete do naknade štete u visini do 600 eura u zavisnosti od dužine kašnjenja i razdaljine od aerodroma sa koga ste poleteli do vaše destinacije?

U ovom kratkom članku ćemo otkriti koliko je jednostavno da se dođe do novca koji vam avio-kompanija duguje u slučaju kašnjenja leta.

Sledi kratko uputstvo kako podneti zahtev za naknadu štete u slučaju kašnjenja vašeg leta:

Airserbia nudi naknadu materijalne štete zbog kašnjenja u zavisnosti od udaljenosti odredišta, prema priloženoj tabeli i prema dužini kašnjenja.

Podnošenje zahteva je veoma jednostavno, kao što ćete videti u foto-uputstvu, korak po korak:

1. Prvo na naslovnoj strani https://www.airserbia.com kliknite na info & pomoć, zatim kliknite na dugme Refundacija,

Uputstvo za podnošenje zahteva za naknadu štete zbog kašnjenja leta na sajtu avio-prevoznika Air Serbia

2. Zatim na dugme “Aplicirajte za refundaciju” (slobodno kliknite na fotografiju ispod i link će vas odvesti direktno na tu stranicu na sajtu avio-prevoznika Air Serbia).

Uputstvo za podnošenje zahteva za naknadu štete zbog kašnjenja leta na sajtu avio-prevoznika Air Serbia

3. Popunite sve podatke u formularu sa desne strane o broju rezervacije, broju karte i sl. Važno je da na kraju dodate skeniranu kartu za taj let (u odgovarajućem pravcu). Zbog toga smo savetovali da ne bacite vašu kartu čak ni nakon leta, jer ukoliko je kasnio imate pravo na naknadu štete. Avio-prevoznik u ovom slučaju daje mogućnost i putnicima koji su se predomislili u vezi sa putovanjem da apliciraju za vaučer, međutim u slučaju kašnjenja leta, jedina opcija je gore pomenuto apliciranje za refundaciju.

Uputstvo za podnošenje zahteva za naknadu štete zbog kašnjenja leta na sajtu avio-prevoznika Air Serbia

Tabela mogućih iznosa naknade štete u slučaju kašnjenja u u zavisnosti od dužine kašnjenja i razdaljine od aerodroma sa koga ste poleteli:

undefined

Uslovi za naknadu štete:

Putnici koji su oštećeni kašnjenjem od najmnje dva sata imaju pravo na kompenzaciju svojih troškova za hranu i piće na aerodromu. Avio-prevoznici obično nude vaučere za hranu koji važe na teritoriji aerodroma. Važno je da čuvate račune nakon svake kupovine koja je vezana za kašnjenje leta ukoliko su vaši troškovi prevazišli iznos vaučera, imaćete pravo na povraćaj tih troškova.

Propuštanje povezujućih letova kao posledica kašnjenja leta avio-prevoznika:

U stuaciji kada vaše putovanje podrazumeva povezujuće letove i jedan od njih zakasni, u rezultatu čega propustite presedanje, postoji mogućnost da naknada štete koju vam avio-kompanija duguje iznosi do €600. Slično situaciji kod pojedinačnih letova, avio-prevoznik bi morao da isplati naknadu štete ukoliko stignete na krajnje odredište sa kašnjenjem od više od tri sata. Ukoliko vam avio-kompanija ponudi alternativni let koji Vam omogućava dolazak na krajnje odredište sa kašnjenjem manje od tri sata, u tom slučaju vam neće dugovati naknadu štete.

Moguće teškoće sa naknadom štete:

U slučaju kašnjenja, avio-kompanija koja obavlja let je u obavezi da nadoknadi štetu zbog kašnjenja oštećenim putnicima ukoliko ne uspe da dokaže da je kašnjenje leta uzrokovano vanrednim okolnostima koje nije mogla da kontroliše.

U nameri da izbegnu dodatne rashode vezane za isplatu naknade štete, avio-kompanije često pokušavaju da obrazlaže kašnjenje svojih letova vanrednim okolnostima čak i kada to nije slučaj što mnogo otežava put do uspešne naplate naknade štete u slučaju kašnjenja leta kada zahtev podnosi oštećeni putnik samostalno. Podnošenje zahteva je jednostavno, ali krajnji ishod može biti neizvestan u slučaju da avio-prevoznik ne želi u određenom slučaju da izađe u susret oštećenim putnicima dobrovoljno.

Pravni okvir: Evropsko i domaće pravo:

Uredba (EZ) br. 261/2004 Evropskog parlamenta i Saveta propisuje opšta pravila i određuje minimalne standarde novčane naknade štete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcavanja na let, dužeg kašnjenja leta, otkazivanja leta, u polasku i smeštaj u nižu klasu od one za koju je kupljena karta.

Kod nas, prava putnika u slučaju kašnjenja leta regulisana su Zakonom o obligacionim i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju. Ovaj zakon štiti prava putnika u slučaju kašnjenja ili otkazivanja leta i omogućava im da traže isplatu naknade štete.

Postoje agencije i sajtovi koje ovde ne navodimo, a na kojima možete takođe da podnesete zahtev, ali onda im plaćate i to ne malo, neki traže do 35% (sa PDV-om) od iznosa koji dobijate na ime naknade štete koju dobijete od avio-prevoznika.

Saveti za putnike koji su oštećeni kašnjenjem: U svakom slučaju čuvajte karte, boarding pass i obavezno ga fotografišite da ne bi bio uništen ili izbledeo, kako biste mogli da ostvarite vaše pravo da primite naknadu štetu od avio-prevoznika.

Važno je da poznajete koja su vaša prava i da budete proaktivni, jer kako stara izreka kaže: “Ignorantia iuris nocet”- “Nepoznavanje prava boli”.

Ukoliko smatrate da je vaš zahtev za naknadu štete opravdan i osnovan, a avio-prevoznik odbije da vam nadoknadi štetu koju ste pretrpeli zbog kašnjenja, onda imate pravo da putem tužbe nadležnom sudu u parnici ostvarite vaša prava. Savet je da za to angažujete advokatsku kancelariju.

Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko vam nudi pomoć i podršku na putu ka ostvarenju vaših prava.

______________________________________________________________________________________________________

Ukoliko vas intereusje na našem Blogu možete da pročitate i članke na temu Digitalizacije katastra, da saznate koja su vaša prava prilikom kašnjenja leta, koja su vaša prava kada kupite dron i da saznate o temi Nadrilekarstva i nadriapoterkarstva. Pratite nas na društvenim mrežama:

Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo radi opšte informisanosti i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. U skladu s tim Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko odriče se svake odgovornosti i ne prihvata bilo kakve obaveze za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu.

Copyright: Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko

Nadrilekarstvo i nadriapotekarstvo

Nadrilekarstvo i nadriapotekarstvo

Ovde imate priliku da poslušate moje gostovanje u radijskoj emisiji „Magazin“ na prvom programu RTS-a na temu Nadrilekarstva i nadriapotekarstva.

Gosti smo bili dr Tatjana Radosavljević i ja, a domaćin i voditelj bila je sjajna Dijana Ivanov-Kadić.

Prvi put nakon nekih 7-8 godina ušao sam u zgradu Radio RTS-a u Hilandarskoj 2. Ranije sam nekoliko puta odlazio u studio 202-ke sa Mašom Preger , Draganom Ćirićem i Miodragom Stošićem kod genijalnog Darka Kocjana u emisiji „Oblak u bermudama“. Šetnja ovim hodnicima me je podsetila na to divno iskustvo. Razgovor je bio opušten i prijatan, a tema jako važna.

Počinje od 6 min. i 38 sekundi:

RTS emisija „Magazin“, tema Nadrilekarstvo i nadripisarstvo – gostovanje

advokata Marka Birovljeva

Ukoliko vas intereusje na našem Blogu možete da pročitate i članke na temu Digitalizacije katastra, da saznate koja su vaša prava prilikom kašnjenja leta, koja su vaša prava kada kupite dron i da saznate o temi Nadrilekarstva i nadriapoterkarstva. Pratite nas na društvenim mrežama:

Copyright: Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko

Kupili ste dron, šta dalje?

Kupili ste dron, šta dalje?

PROPISI I ISKUSTVA SA BESPILOTNIM VAZDUHOPLOVIMA U SRBIIJI

ili

Šta je potrebno da znate kada se odlučite da kupite dron?

 

dron

 

Kako sam zavoleo dronove?

Moja ljubav prema dronovima potiče od dokumentarnih emisija u kojima se mogu videti snimci iz vazduha koji oduzimaju dah, snimci iz ptičije perspektive, brzi preleti, ali i postepeni snimci koji otkrivaju predele, fenomenalne fotografije, neverovatni predeli snimljeni iz vazduha, tzv time lapse snimci i druge umetničke fotografije i snimci. Prva pomisao je da se radi o snimku iz helikoptera. Međutim kada se obrati pažnja na stabilnost, (moguća je uz žiroskopsku opremu i iz helikoptera) okretnost, letne karakteristike, prolaženje ponekad kroz neverovatno uske prepreke, shvatamo da to samo može dron, kao idealna platforma za kameru, odnosno za fotografisanje i snimanje.

Kada sam odlučio da nabavim dron?

Planiranje puta za Bali u septembru 2019. godine bio je presudan za kupovinu drona, jer sam želeo da dokumentujem to putovanje iz svake perspektive, sa zemlje i iz vazduha. U vreme kupovine drona Pravilnik o bespilotnim vazduhoplovima nije se odnosio na bespilotne vazduhoplove čija je operativna masa manja od 0,5 kg, tako da je DJI Spark bio idealan izbor. Savršen mali amaterski dron, nije igračka, ali nije ni za profesionalca, taman ono što mi je bilo potrebno. Švajcarski nož dronova, sa pristojnom HD (kamera visoke rezolucije – High Definition), sa stabilizacijom na dve ose kardanskog stabilizatora koji koristi informacije žiroskopa da stabilizuje sliku, sjajnim opcijama (ručnim i automatizovanim) za snimanje, snažnom superstrukturom a i izgleda sjajno.

Trenutno na tržištu postoje dva modela koja zadovoljavaju uslov da su lakši od 0.25kg odnosno da su lakši od 250 grama i to su DJI Mavic Mini i DJI Mini 2 sa operativnom masom od samo 249 grama koja je na dronu i upisana na vidljivom mestu.

Legislativa se lagano zaoštrava u Evropskoj uniji zbog brojnih zloupotreba dronova, pa je

Evropska agencija za vazduhoplovnu sigurnost donela nova pravila za bespilotne letilice koje se odnose na obavezno prijavljivanje dronova težine manje od 250 grama u evidenciju bespilotnih letilica ukoliko na sebi imaju kameru.

Najverovatnije možemo da očekujemo u predstojećem periodu da će i naša zemlja da uvede ova pravila obzirom na nastojanje da uskladimo zakonodavstvo sa Evropskom unijom, ali obzirom na progres poglavlja 23, možemo mirno da spavamo još neko vreme.

Propisi za vazduhoplove u Srbiji:

Dronovi, u domaćoj terminologiji „bespilotni vazduhoplovi“, sve su više zastupljeni i sve ih više ljudi koristi, od dece koja ih koriste za igranje, preko mladih entuzijasta i amatera, koji uživaju u snimanju i fotografisanju predela ili nekih aktivnosti i sportova, pa do profesionalaca koji komercijalno snimaju u okviru brojnih grana privrede predele, zemljište, događaje, nastupe, svadbe i slično (više ću se pozabaviti brojnim primenama dronova u nekom od sledećih članaka).

Propisi koji regulišu upotrebu bespilotnih vazduhoplova – dronova u Republici Srbiji reguliše Zakon o vazdušnom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 73/2010, 57/2011, 93/2012, 45/2015 i 66/2015 – dr. Zakon- u daljem tekstu: “Zakon“) i Pravilnik o bespilotnim vazduhoplovima („Sl. glasnik RS“, br. 108/2015 – u daljem tekstu: „Pravilnik“), kojima se propisuju uslovi za bezbedno korišćenje bespilotnih vazduhoplova, njihovo razvrstavanje, evidentiranje, održavanje, kao i uslovi koje moraju da ispune lica koja koriste bespilotne vazduhoplove, kao i način dobijanja licence za lica koja se komercijalno bave snimanjem i fotografisanjem putem ove platforme.

Pravilnik se ne primenjuje na bespilotne vazduhoplove čija je operativna masa manja od 0,25 kg, njihova maksimalna brzina ne prelazi 19 m/s i da ne mogu da postignu kinetičku energiju veću od 80 J.

Odredbe Pravilnika takođe se ne primenjuju na bespilotne vazduhoplove koji se projektuju, proizvode i koriste za operativne potrebe organa nadležnih za poslove odbrane, unutrašnjih poslova i carine, kao ni na letenje bespilotnih vazduhoplova u zatvorenom prostoru.

Upotreba drona  u našoj zemlji u privredne svrhe kao i upotreba drona čije specifikacije prevazilaze ograničenja iz Pravilnika o bespilotnim vazduhoplovima, podrazumeva da ga morate upisati u Evidenciju vazduhoplova koju vodi Direktorat civilnog vazduhoplovstva.

Ostale interesantne inofrmacije možete da pronađete na sajtu Direktorata civilnog vazduhoplovstva:

Link za pristup:

http://cad.gov.rs/lat/strana/23311/Беспилотни-ваздухоплови

Ukoliko vas intereusje na našem Blogu možete da pročitate i članke na temu Digitalizacije katastra, da saznate koja su vaša prava prilikom kašnjenja leta, koja su vaša prava kada kupite dron i da saznate o temi Nadrilekarstva i nadriapoterkarstva. Pratite nas na društvenim mrežama:

 

 

Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo radi opšte informisanosti i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. U skladu s tim Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko odriče se svake odgovornosti i ne prihvata bilo kakve obaveze za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu.

Copyright: Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko