Vaša prava pri kašnjenju leta

Vaša prava pri kašnjenju leta

Da li vam se dogodilo da vam let kasni? Da li želite da poklonite svoj novac avio-kompaniji ili ćete se izboriti da taj novac uložite u sebe i svoju porodicu?

Da li ste znali da možete na taj način da dođete do naknade štete u visini do 600 eura u zavisnosti od dužine kašnjenja i razdaljine od aerodroma sa koga ste poleteli do vaše destinacije?

U ovom kratkom članku ćemo otkriti koliko je jednostavno da se dođe do novca koji vam avio-kompanija duguje u slučaju kašnjenja leta.

Sledi kratko uputstvo kako podneti zahtev za naknadu štete u slučaju kašnjenja vašeg leta:

Airserbia nudi naknadu materijalne štete zbog kašnjenja u zavisnosti od udaljenosti odredišta, prema priloženoj tabeli i prema dužini kašnjenja.

Podnošenje zahteva je veoma jednostavno, kao što ćete videti u foto-uputstvu, korak po korak:

1. Prvo na naslovnoj strani https://www.airserbia.com kliknite na info & pomoć, zatim kliknite na dugme Refundacija,

Uputstvo za podnošenje zahteva za naknadu štete zbog kašnjenja leta na sajtu avio-prevoznika Air Serbia

2. Zatim na dugme “Aplicirajte za refundaciju” (slobodno kliknite na fotografiju ispod i link će vas odvesti direktno na tu stranicu na sajtu avio-prevoznika Air Serbia).

Uputstvo za podnošenje zahteva za naknadu štete zbog kašnjenja leta na sajtu avio-prevoznika Air Serbia

3. Popunite sve podatke u formularu sa desne strane o broju rezervacije, broju karte i sl. Važno je da na kraju dodate skeniranu kartu za taj let (u odgovarajućem pravcu). Zbog toga smo savetovali da ne bacite vašu kartu čak ni nakon leta, jer ukoliko je kasnio imate pravo na naknadu štete. Avio-prevoznik u ovom slučaju daje mogućnost i putnicima koji su se predomislili u vezi sa putovanjem da apliciraju za vaučer, međutim u slučaju kašnjenja leta, jedina opcija je gore pomenuto apliciranje za refundaciju.

Uputstvo za podnošenje zahteva za naknadu štete zbog kašnjenja leta na sajtu avio-prevoznika Air Serbia

Tabela mogućih iznosa naknade štete u slučaju kašnjenja u u zavisnosti od dužine kašnjenja i razdaljine od aerodroma sa koga ste poleteli:

undefined

Uslovi za naknadu štete:

Putnici koji su oštećeni kašnjenjem od najmnje dva sata imaju pravo na kompenzaciju svojih troškova za hranu i piće na aerodromu. Avio-prevoznici obično nude vaučere za hranu koji važe na teritoriji aerodroma. Važno je da čuvate račune nakon svake kupovine koja je vezana za kašnjenje leta ukoliko su vaši troškovi prevazišli iznos vaučera, imaćete pravo na povraćaj tih troškova.

Propuštanje povezujućih letova kao posledica kašnjenja leta avio-prevoznika:

U stuaciji kada vaše putovanje podrazumeva povezujuće letove i jedan od njih zakasni, u rezultatu čega propustite presedanje, postoji mogućnost da naknada štete koju vam avio-kompanija duguje iznosi do €600. Slično situaciji kod pojedinačnih letova, avio-prevoznik bi morao da isplati naknadu štete ukoliko stignete na krajnje odredište sa kašnjenjem od više od tri sata. Ukoliko vam avio-kompanija ponudi alternativni let koji Vam omogućava dolazak na krajnje odredište sa kašnjenjem manje od tri sata, u tom slučaju vam neće dugovati naknadu štete.

Moguće teškoće sa naknadom štete:

U slučaju kašnjenja, avio-kompanija koja obavlja let je u obavezi da nadoknadi štetu zbog kašnjenja oštećenim putnicima ukoliko ne uspe da dokaže da je kašnjenje leta uzrokovano vanrednim okolnostima koje nije mogla da kontroliše.

U nameri da izbegnu dodatne rashode vezane za isplatu naknade štete, avio-kompanije često pokušavaju da obrazlaže kašnjenje svojih letova vanrednim okolnostima čak i kada to nije slučaj što mnogo otežava put do uspešne naplate naknade štete u slučaju kašnjenja leta kada zahtev podnosi oštećeni putnik samostalno. Podnošenje zahteva je jednostavno, ali krajnji ishod može biti neizvestan u slučaju da avio-prevoznik ne želi u određenom slučaju da izađe u susret oštećenim putnicima dobrovoljno.

Pravni okvir: Evropsko i domaće pravo:

Uredba (EZ) br. 261/2004 Evropskog parlamenta i Saveta propisuje opšta pravila i određuje minimalne standarde novčane naknade štete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcavanja na let, dužeg kašnjenja leta, otkazivanja leta, u polasku i smeštaj u nižu klasu od one za koju je kupljena karta.

Kod nas, prava putnika u slučaju kašnjenja leta regulisana su Zakonom o obligacionim i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju. Ovaj zakon štiti prava putnika u slučaju kašnjenja ili otkazivanja leta i omogućava im da traže isplatu naknade štete.

Postoje agencije i sajtovi koje ovde ne navodimo, a na kojima možete takođe da podnesete zahtev, ali onda im plaćate i to ne malo, neki traže do 35% (sa PDV-om) od iznosa koji dobijate na ime naknade štete koju dobijete od avio-prevoznika.

Saveti za putnike koji su oštećeni kašnjenjem: U svakom slučaju čuvajte karte, boarding pass i obavezno ga fotografišite da ne bi bio uništen ili izbledeo, kako biste mogli da ostvarite vaše pravo da primite naknadu štetu od avio-prevoznika.

Važno je da poznajete koja su vaša prava i da budete proaktivni, jer kako stara izreka kaže: “Ignorantia iuris nocet”- “Nepoznavanje prava boli”.

Ukoliko smatrate da je vaš zahtev za naknadu štete opravdan i osnovan, a avio-prevoznik odbije da vam nadoknadi štetu koju ste pretrpeli zbog kašnjenja, onda imate pravo da putem tužbe nadležnom sudu u parnici ostvarite vaša prava. Savet je da za to angažujete advokatsku kancelariju.

Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko vam nudi pomoć i podršku na putu ka ostvarenju vaših prava.

Ukoliko vas interesuje više toga na temu avijacije i dronova, možete da pročitate i članak: „Kupili ste dron, šta dalje?“

Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo radi opšte informisanosti i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. U skladu s tim Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko odriče se svake odgovornosti i ne prihvata bilo kakve obaveze za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu.

Nadrilekarstvo i nadriapotekarstvo

Nadrilekarstvo i nadriapotekarstvo

Ovde imate priliku da poslušate moje gostovanje u radijskoj emisiji „Magazin“ na prvom programu RTS-a na temu Nadrilekarstva i nadriapotekarstva.

Gosti smo bili dr Tatjana Radosavljević i ja, a domaćin i voditelj bila je sjajna Dijana Ivanov-Kadić.

Prvi put nakon nekih 7-8 godina ušao sam u zgradu Radio RTS-a u Hilandarskoj 2. Ranije sam nekoliko puta odlazio u studio 202-ke sa Mašom Preger , Draganom Ćirićem i Miodragom Stošićem kod genijalnog Darka Kocjana u emisiji „Oblak u bermudama“. Šetnja ovim hodnicima me je podsetila na to divno iskustvo. Razgovor je bio opušten i prijatan, a tema jako važna.

Počinje od 6 min. i 38 sekundi:

RTS emisija „Magazin“, tema Nadrilekarstvo i nadripisarstvo – gostovanje

advokata Marka Birovljeva

Kupili ste dron, šta dalje?

Kupili ste dron, šta dalje?

PROPISI I ISKUSTVA SA BESPILOTNIM VAZDUHOPLOVIMA U SRBIIJI

ili

Šta je potrebno da znate kada se odlučite da kupite dron?

 

dron

 

Kako sam zavoleo dronove?

Moja ljubav prema dronovima potiče od dokumentarnih emisija u kojima se mogu videti snimci iz vazduha koji oduzimaju dah, snimci iz ptičije perspektive, brzi preleti, ali i postepeni snimci koji otkrivaju predele, fenomenalne fotografije, neverovatni predeli snimljeni iz vazduha, tzv time lapse snimci i druge umetničke fotografije i snimci. Prva pomisao je da se radi o snimku iz helikoptera. Međutim kada se obrati pažnja na stabilnost, (moguća je uz žiroskopsku opremu i iz helikoptera) okretnost, letne karakteristike, prolaženje ponekad kroz neverovatno uske prepreke, shvatamo da to samo može dron, kao idealna platforma za kameru, odnosno za fotografisanje i snimanje.

Kada sam odlučio da nabavim dron?

Planiranje puta za Bali u septembru 2019. godine bio je presudan za kupovinu drona, jer sam želeo da dokumentujem to putovanje iz svake perspektive, sa zemlje i iz vazduha. U vreme kupovine drona Pravilnik o bespilotnim vazduhoplovima nije se odnosio na bespilotne vazduhoplove čija je operativna masa manja od 0,5 kg, tako da je DJI Spark bio idealan izbor. Savršen mali amaterski dron, nije igračka, ali nije ni za profesionalca, taman ono što mi je bilo potrebno. Švajcarski nož dronova, sa pristojnom HD (kamera visoke rezolucije – High Definition), sa stabilizacijom na dve ose kardanskog stabilizatora koji koristi informacije žiroskopa da stabilizuje sliku, sjajnim opcijama (ručnim i automatizovanim) za snimanje, snažnom superstrukturom a i izgleda sjajno.

Trenutno na tržištu postoje dva modela koja zadovoljavaju uslov da su lakši od 0.25kg odnosno da su lakši od 250 grama i to su DJI Mavic Mini i DJI Mini 2 sa operativnom masom od samo 249 grama koja je na dronu i upisana na vidljivom mestu.

Legislativa se lagano zaoštrava u Evropskoj uniji zbog brojnih zloupotreba dronova, pa je

Evropska agencija za vazduhoplovnu sigurnost donela nova pravila za bespilotne letilice koje se odnose na obavezno prijavljivanje dronova težine manje od 250 grama u evidenciju bespilotnih letilica ukoliko na sebi imaju kameru.

Najverovatnije možemo da očekujemo u predstojećem periodu da će i naša zemlja da uvede ova pravila obzirom na nastojanje da uskladimo zakonodavstvo sa Evropskom unijom, ali obzirom na progres poglavlja 23, možemo mirno da spavamo još neko vreme.

Propisi za vazduhoplove u Srbiji:

Dronovi, u domaćoj terminologiji „bespilotni vazduhoplovi“, sve su više zastupljeni i sve ih više ljudi koristi, od dece koja ih koriste za igranje, preko mladih entuzijasta i amatera, koji uživaju u snimanju i fotografisanju predela ili nekih aktivnosti i sportova, pa do profesionalaca koji komercijalno snimaju u okviru brojnih grana privrede predele, zemljište, događaje, nastupe, svadbe i slično (više ću se pozabaviti brojnim primenama dronova u nekom od sledećih članaka).

Propisi koji regulišu upotrebu bespilotnih vazduhoplova – dronova u Republici Srbiji reguliše Zakon o vazdušnom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 73/2010, 57/2011, 93/2012, 45/2015 i 66/2015 – dr. Zakon- u daljem tekstu: “Zakon“) i Pravilnik o bespilotnim vazduhoplovima („Sl. glasnik RS“, br. 108/2015 – u daljem tekstu: „Pravilnik“), kojima se propisuju uslovi za bezbedno korišćenje bespilotnih vazduhoplova, njihovo razvrstavanje, evidentiranje, održavanje, kao i uslovi koje moraju da ispune lica koja koriste bespilotne vazduhoplove, kao i način dobijanja licence za lica koja se komercijalno bave snimanjem i fotografisanjem putem ove platforme.

Pravilnik se ne primenjuje na bespilotne vazduhoplove čija je operativna masa manja od 0,25 kg, njihova maksimalna brzina ne prelazi 19 m/s i da ne mogu da postignu kinetičku energiju veću od 80 J.

Odredbe Pravilnika takođe se ne primenjuju na bespilotne vazduhoplove koji se projektuju, proizvode i koriste za operativne potrebe organa nadležnih za poslove odbrane, unutrašnjih poslova i carine, kao ni na letenje bespilotnih vazduhoplova u zatvorenom prostoru.

Upotreba drona  u našoj zemlji u privredne svrhe kao i upotreba drona čije specifikacije prevazilaze ograničenja iz Pravilnika o bespilotnim vazduhoplovima, podrazumeva da ga morate upisati u Evidenciju vazduhoplova koju vodi Direktorat civilnog vazduhoplovstva.

Ostale interesantne inofrmacije možete da pronađete na sajtu Direktorata civilnog vazduhoplovstva:

Link za pristup:

http://cad.gov.rs/lat/strana/23311/Беспилотни-ваздухоплови

Ukoliko imate pitanja u vezi ove materije slobodno kontaktirajte kancelariju putem elektronske pošte: advbirovljevm@gmail.com

Ukoliko uskoro putujete, možete da pročitate i članak: „Vaša prava pri kašnjenju leta“.

 

Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo radi opšte informisanosti i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. U skladu s tim Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko odriče se svake odgovornosti i ne prihvata bilo kakve obaveze za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu.

Izrečena je prva kazna doživotnog zatvora

Izrečena je prva kazna doživotnog zatvora

Istorijska, prva, doživotna kazna zatvora u Srbiji

U Beogradu, 10.01.2021. godine

Dana 05.01.2021. godine stigla je prva, može se reći, istorijska prvostepena presuda doživotnog zatvora kojom je Ninoslav Jovanović, poznatiji kao „Malčanski berberin“ osuđen na kaznu doživotnog zatvora na godišnjicu njegovog hapšenja 05.01.2020. godine, zbog otmice i silovanja maloletne devojčice. Ovde ćemo se osvrnuti samo na stručni deo priče bez upuštanja u jezive detalje slučaja.

Osuđeni Jovanović dobio je kaznu zatvora za krivično delo Otmice iz člana 134. stav 3.  u trajanju od 11 godina, a za krivično delo Silovanja iz člana 178. stav 4. – kaznu doživotnog zatvora, ali je poslednja konzumirala prvu kaznu prema odredbi člana 60. stav 2. tačka 1. Krivičnog zakonika: „… ako je (sud) za neko od krivičnih dela u sticaju utvrdio kaznu doživotnog zatvora, izreći će samo tu kaznu;“.

Ovim nije konačno završen postupak, obzirom da će se verovatno odbrana žaliti Apelacionom sudu u Nišu i da se čeka pravnosnažnost navedene presude kojom je dosuđena kazna doživotnog zatvora.

Ipak ovo je važan trenutak još od decembra 2019. godine, kada je ova kazna uvedena u domaće zakonodavstvo izmenama i dopunama Krivičnog zakonika („Sl. glasnik RS“, br. 85/2005, 88/2005 – ispr., 107/2005 – ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019).

Osvrnimo se na kratko na inicijativu kojom je došlo do uvođenja ove izuzetno stroge kazne u naše zakonodavstvo. Predstavnici Fondacije Tijana Jurić, pokrenuli su točkove strožeg kažnjavanja u ovakvim ekstremnim slučajevima, tako što su u novembru 2017. godine podneli Narodnoj skupštini inicijativu da se promeni Krivični zakonik i uvede strože kažnjavanje silovatelja i pedofila.

Prema informacijama sa internet prezentacije Fondacije Jurić inicijativu za izmene i dopune Krivičnog zakonika podržalo je tačno 158.460 građana Republike Srbije[1].

Godinu dana kasnije, krajem decembra 2018. Ministarstvo pravde je oformilo radnu grupu koja je radila na izmenama i dopunama Krivičnog zakonika.

Ministarstvo pravde usvojilo je predlog fondacije Tijane Jurić, koja nosi ime po petanestogodišnjoj devojčici koja je silovana i ubijena, da se u krivična dela sa najstrožim zaprećenim kaznama dodaju teško ubistvo, silovanje, obljuba nad maloletnom osobom, trudnicom i nemoćnim licem sa smrtnih ishodom.

Skupština Srbije usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika („Sl. glasnik RS“, br. 85/2005, 88/2005 – ispr., 107/2005 – ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019), koji je proglašen 21.05.2019. godine, a stupio na snagu 01.12.2019. godine. Pored drugih izmena zakona, Skupština Srbije usvojila je inicijativu Fondacije Tijane Jurić uvođenjem doživotne kazne zatvora za najteža krivična dela silovanje i ubistvo deteta, maloletnog lica, žene ili nemoćnog lica. Istom inicijativom predloženo je i prilično kontroverzno pravilo da ako je delo učinjeno prema detetu, osuđeni gubi pravo na uslovni otpust koje bi inače stekao nakon 27 godina odslužene kazne. Ovo pravilo je kontroverzno jer je u direktnom sukobu sa članom 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama koji zabranjuje mučenje: „Niko neće biti podvrgnut torturi, neljudskom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju.”[2]

Kazna doživotnog zatvora uvedena je kao zamena za najtežu kaznu – kaznu zatvora od 30 do 40 godina.

Zanimljivost je da su uvođenjem ove kazne pojedina lica osuđena na kaznu zatvora od 40 godina podnosila, preko svojih branilaca, zahtev za ponavljanje krivičnog postupka ukazujući na činjenicu da izdržavaju kaznu koja više ne postoji u krivičnopravnom sistemu Republike Srbije, te da bi umesto ove kazne trebalo da budu osuđeni na kaznu zatvora od 20 godina (primenom instituta blažeg zakona).

Ovakvi zahtevi su odbijani prvostepenim presudama koje su nakon toga bivale potvrđene drugostepenim odlukama. Iz obrazloženja: „Po oceni Apelacionog suda krivični postupak završen pravnosnažnom presudom, može se ponoviti samo u korist okrivljenog i u njemu se ispituje zakonitost ranije pravnosnažne presude prema stanju stvari koje obuhvata činjenice i primenu materijalnog prava i procesnog prava u vreme njenog donošenja. Iz tog razloga promena materijalnog prava, odnosno krivičnog zakona, nastala od dana pravnosnažnosti presude, isključuje mogućnost da se u ponovljenom postupku primenjuje krivični zakon, koji je stupio na snagu posle donošenja ranije pravnosnažne presude.

Sledstveno napred iznetom, ovaj sud prihvata zaključak prvostepenog suda i razloge koje je u tom smislu dao, da u konkretnom slučaju nema zakonskih uslova za ponavljanje krivičnog postupka, budući da sama činjenica da je nakon pravnosnažnosti presude, kojom je doneta osuđujuća presuda, došlo do izmene krivičnog zakona, ne predstavlja zakonom predviđen razlog za ponavanje krivičnog postupka.“

Presuda Apelacionog suda u Kragujevcu, Kž2 238/2020 od 11.05.2020. godine

Ovo suštinski znači da postupak može da se ponovi samo u slučaju da se ispituje zakonitost ranije pravnosnažne presude po vanrednom pravnom leku – Zahtevu za zaštitu zakonitosti i to samo ukoliko se radi o promeni materijalnog prava odnosno krivičnog zakona nastale do dana pravnosnažnosti presude, a obzirom da je do promene Krivičnog zakonika došlo nakon nastupanja pravnosnažnosti ovih presuda, zahtevi su odbijani.

U slučaju da presuda kojom je Ninoslav Jovanović osuđen na doživotnu kaznu zatvora, bude potvrđena i postane pravnosnažna neće imati pravo na uslovnu osudu jer je (ne)delo učinjeno prema detetu. Ovakva odredba Krivičnog zakonika suprotna je članu 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, jer ne postoji mogućnost uslovnog otpusta, ali verujem da je u određenim izuzetnim slučajevima poput „Malčanskog berberina“, gde prethodno kažnjavanje nije doprinelo rehabilitaciji, već se radi o višestrukom povratniku, kazna kao što je doživotna kazna zatvora čak i bez mogućnosti uslovnog otpusta potpuno opravdana. Neophodno je da postoji ovakva kazna za određeni broj prestupnika koji su pokazali i dokazali da za njih ne postoji mesto u društvu i koji pretstavljaju opasnost sve dok postoji mogućnost da budu na slobodi i ponove svoja (ne)dela.

[1] Stranica internet prezentacije Fondacije Tijane Jurić: https://tijana.rs/kazna-dozivotnog-zatvora/

[2] Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama: https://cutt.ly/xkuJYMU

 

Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo radi opšte informisanosti i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. U skladu s tim Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko odriče se svake odgovornosti i ne prihvata bilo kakve obaveze za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu.