
Naknada štete zbog ujeda
NAKNADA ŠTETE NAKON UJEDA OD STRANE PSA LUTALICE
U urbanim sredinama, kao što je Beograd, psi lutalice su često prisutni na ulicama i bez razloga napadaju prolaznike. Kao i svi, godinama nailazim na manje ili veće komunalne probleme. Za prijavljivanje navedenih problema koristim uslugu “Beokom” servisa na društvenoj mreži X (bivšem Twiteru) @prijaviproblem. Kada primetim neki šaht kome nedostaje poklopac ili je oštećen, kada ne radi klima u autobusu leti ili zimi, ako neka bandera preti da padne na trotoar ili vise neke žice koje deluju opasno, ne propuštam da to prijavim. Takođe, često kada vidim pse lutalice na ulici, ili kao pre nekoliko dana u dvorištu vrtića u koji idu moja ćerkica i sin, ne propuštam da to prjavim.Pored svega toga problem često ostaje nerešen. Jednom sam prijavio problem u ponedeljak popodne a dobio sam odgovor da je JP Zoohigijena izašla na teren u petak i – možete li zamisliti – nije zatekla pse. Iako živim u centru grada, gde bi služba Zoohigijene trebalo da efikasno rešava ovaj problem, psi lutalice su i dalje često prisutni u mom kraju iako živim u centru grada. Problem pasa lutalica uopšte nije naivan, već predstavlja ozbiljnu pretnju za bezbednost građana, posebno dece.
Ukoliko vas ujede pas, važno je da nakon inicijalnog šoka odmah odete u nadležnu medicinsku ustanovu za stručnu pomoć. Jako je važno da dobijete neophodnu medicinsku pomoć jer to nije naivna povreda i može da se dodatno komplikuje ukoliko je pas zaražen. Važno je takođe da se ode kod lekara kako bi se dokumentovale posledice ujeda. Nakon toga, potrebno je prijaviti događaj nadležnoj policijskoj upravi. Policijska uprava će sačiniti zapisnik o prijavljenom događaju, što je ključno za kasniji postupak za naknadu štete. Naknada štete može biti nematerijalna (fizički bol, strah, duševni bol zbog naruženosti) ili materijalna (troškovi lečenja, oštećena odeća). U slučaju ujeda psa lutalice, odgovornost za naknadu štete pripada lokalnoj samoupravi na čijoj teritoriji se dogodila šteta. Grad Beograd je odgovoran za organizaciju službe čiji je zadatak da se brine o broju lutalica i uklanjanju istih. Nažalost, često se dešava da ove službe ne funkcionišu kako treba, što dovodi do povećanog broja pasa lutalica na ulicama.
Za postupak naknade štete, građani mogu podneti zahtev lokalnoj samoupravi ili pokrenuti sudski postupak. U praksi, broj slučajeva ujeda psa lutalice je veliki, a problem ne leži u činjenici da se psi lutalice množe, već u činjenici da se ne uklanjaju. Brojne su priče građana koji su doživeli napade pasa lutalica i koji su morali da prolaze kroz dugotrajan i iscrpljujući proces kako bi dobili naknadu štete.
Regulativa:
Problem ujeda od strane pasa lutalica reguliše Zakon o obligacionim odnosima. Prema ovom zakonu, za štetu koju prouzrokuje životinja odgovara njen vlasnik, odnosno lice koje je vlasnik životinje ili je ovlašćeno da se o njoj stara. U slučaju ujeda psa lutalice, odgovornost je na strani lokalne samouprave. Sudska praksa pokazuje da građani često dobijaju postupke protiv Grada Beograda, ali proces može biti dugotrajan i iscrpljujući. Pravnosnažna odluka se često čeka godinu i po – dve, a sa izvršenjem i duže.
Osim Zakona o obligacionim odnosima, relevantni propisi koji regulišu ovu oblast su i Zakon o komunalnim delatnostima i Zakon o zaštiti životinja. Ovi zakoni jasno definišu obaveze lokalne samouprave u vezi sa kontrolom i zbrinjavanjem pasa lutalica. Nažalost, i pored zakonskih odredbi, problem pasa lutalica je i dalje prisutan i prilično rasprostranjen, što ukazuje na neophodnost strožeg sprovođenja zakona i efikasnijeg rada nadležnih službi.
Ukoliko se odlučite za sudski postupak:
Potrebno je da se obratite advokatu. Advokat dostavlja opomenu pred tužbu Komisiji za procenu osnovanosti zahteva građana za zbog povreda nanesenih od strane pasa lutalica, sa sedištem u ul. Kraljice Marije br. 1, koja se sastaje jednom nedeljno. Obzirom da oni nude neadekvatne, višestruko manje iznose naknade štete (materijalne i nematerijane), pa se zato građani često opredeljuju za tužbu protiv Grada Beograda.
Prilikom dostavljanja tužbe sudu prilaže se sva medicinska dokumentacija, te će advokat tražiti da mu dostavite:
-
izveštaj specijaliste infektologa,
-
izveštaj specijaliste ortopedske hirurgije i traumatologije
-
nalog za pregled životinje na besnilo, te
-
fotografije mesta ujeda i dela tela koji je ujeden od strane psa.
Tokom postupka vrše se dve vrste veštačenja čiji je zadatak da utvrdi osnovanost tužbenog zahteva i koje predujmljuje tužilac. Radi se o veštačenju ortopeda i neuropsihijatra. Ortoped utvrđuje dužinu trajanja i intenzitet bolova koje je trpeo oštećeni tužilac, te postojanje mogućeg naruženja, a neuropsihijatar utvrđuje dužinu trajanja i jačinu pretrpljenog straha, te posledice mogućeg naruženja po psihu oštećenog kao i umanjenje opšte životne aktivnosti – mogućnosti da oštećeni funkcioniše i obavlja redovne aktivnosti u svakodnevnom životu.