KONVALIDACIJA ISPRAVA

KONVALIDACIJA ISPRAVA

KONVALIDACIJA ISPRAVA

Novi katastarski postupak od 2026. i šta to znači za građane i advokate

Izmenama Zakona o državnom premeru i katastru koje su počele da se primenjuju od 1. januara ove godine, zakonodavac uveo je jednu od najznačajnijih reformi u oblasti evidencije prava na nepokretnostima od uvođenja javnih beležnika. Cilj reforme je da se omogući brži i jednostavniji upis prava, ali bez odricanja od osnovnih postulata pravne sigurnosti.

Zašto je bila potrebna promena?

Tokom višegodišnje prakse sretao sam se sa klijentima i rešavao brojne slučajeve gde su problem bili dokumenti ili njihov nedostatak.

To je značilo da su mnogi vlasnici bili zarobljeni između prava koje nesporno imaju i sistema koji to pravo ne može ili ne želi da evidentira bez „savršene dokumentacije“.

Gubljenje originala, neprecizni opisi parcela, promene katastarskih oznaka i zastareli obraci dovodili su do situacija u kojima je jedini izlaz često bila dugotrajna i skupa parnica.

Do prvog januara bile su nužne posete i podnesci nadležnim osnovnim sudovima koji su nasledili opštinske sudove čiji su službenici overavali ove ugovore i potvrde. Neretko se išlo i do Arhiva Srbije, a ponekad i u opštinu na čijoj teritoriji se nepokretnost nalazi.

Šta znači kovalidacija isprava?

 Suština novog postupka je u tome da se odustaje od isključivo formalnog pristupa ispravama i uvodi faza prethodne provere u kojoj katastar aktivno učestvuje u utvrđivanju da li i u kom obimu postoje uslovi za upis prava. Drugim rečima, isprava više ne mora da bude u potpunosti „savršena“ da bi bila uzeta u razmatranje od strane nadležnog katastra. Fotokopije, nepotpuni ugovori i stare sudske odluke mogu da predstavljaju polaznu osnovu za postupak.

Nakon provere raspoloživih podataka, katastar obaveštava stranku šta je moguće upisati i pod kojim uslovima. Pa tako nema više gubljenja vremena na traženje dokumentacije u sudu ili u Arhivu.

Ovo predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnju praksu u kojoj je teret dokazivanja u potpunost bio prebačen na stranku.

 Nije reč o legalizaciji

 Katastar naglašava važno razgraničenje kada obaveštava građane o konvalidaciji dokumentacije.

Ovo je važno jer je jedna od najčešćih zabluda poistovećivanje ovog postupka sa legalizacijom bespravno izgrađenih objekata. Zakon vrlo jasno pravi razliku između ova dva instituta.

Legalizacija se odnosi na građevinsko-pravni status objekta i podrazumeva ispunjenje posebnih uslova propisanih drugim zakonima. Novi postpak se odnosi isključivo na upis prava u katastar nepokretnosti koje su zakonito sagrađene.

Ovde se ne radi o ozakonjenju nečega što je sagrađeno protivno propisima.

 Novi položaj građana u postupku

Za građane je najvažnija promena činjenice da se od njih više ne očekuje poznavanje pravila upravnog postupka, katastarskih pravila i obrazaca. Umesto detaljnog popunjavanja zahteva sa nizom tehničkih podataka, postupak je pristupačan i digitalizovan. (ukoliko Vas interesuje pročitajte više o digitalizaciji katastra u našem članku „Posledice digitalizacije katastra“)

Građanin dostavlja dokumenta koja poseduje, čak i u formi fotografija, kao i osnovne lične podatke. Na osnovu toga, katastar vrši analizu i dostavlja obaveštenje o mogućnosti upisa u konkretnom slučaju.

Tek nakon toga stranka odlučuje da li prihvata predložene uslove i nastavlja postupak.

Upis se, po prihvatanju uslova, vrši u roku od pet dana i odmah postaje vidljiv u elektronskom katastru.

Pravna priroda upisa i pitanje pravne sigurnosti

U ovom postupku se ne donosi rešenje o upisu, pa zato nema ni prava na žalbu. To je na neki način samo obaveštavanje katastra da postoje uslovi za upis, pa katastar sam vrši upis po službenoj dužnosti. Ovo je glavna specifičnost ovog postupka, jer se upis vrši neposredno uz zabelešku da je moguće njegovo preispitivanje u roku od godinu dana.

Ovaj mehanizam predstavlja kompromis između potrebe za efikasnošću i zaštite prava trećih lica.

Sa jedne strane, omogućava se brzo evidentiranje vlasništva, a sa druge, ostavlja se prostor za sudsku zaštitu u slučaju spora.

 Šta ako isprave nisu dovoljne?

 Ukoliko katastar proceni da dostavljena dokumentacija nije dovljna za upis, stranka o tome dobija jasno obaveštenje. Neprihvatanje predloženih uslova ne proizvodi nikakve negativne posledice ili takse. Upis se jednostavno neće izvršiti.

U tim situacijama ostaju otvorene opcije kao što su: angažovanje advokata koji će pokušati da privbavi dokumentaciju kao što sam opisao iznad kroz moju praksu, ili će pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja prava.

 Uloga nas advokata u novom sistemu

Advokat sada ima ključnu ulogu u odluci da li je novi postupak najpovoljnije rešenje, kakve su posledice zabeleške o mogućem preispitivanju i da li je u konkretnom slučaju sigurnije ići putem parnice. Posebno je značajno što su profesionalnim korisnicima elektronskog katastra dostupni i novi digitalni alati i unapređene mogućnosti pretrage katastarskih podataka.

 Zaključak

Izmene koje su stupile na snagu 01.01.2026. godine predstavljaju promenu filozofije katastra nepokretnosti.

Za vlasnike nepokretnosti, ovo je prilika da konačno usklade pravno i faktičko stanje a za advokate se otvara nova oblast savetodavne prakse  u kojij iskustvo i pravna procena dolaze do punog izražaja. 

 

Ukoliko vas interesuje na našem Blogu možete da pročitate i članke na temu Digitalizacije katastra, da saznate koja su vaša prava prilikom kašnjenja leta, koja su vaša prava kada kupite dron i da saznate o temi Nadrilekarstva i nadriapoterkarstva. Pratite nas na društvenim mrežama:

Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo radi opšte informisanosti i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. U skladu s tim Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko odriče se svake odgovornosti i ne prihvata bilo kakve obaveze za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu.

Pravni rizici u elektronskoj trgovini

Pravni rizici u elektronskoj trgovini

Elektronska trgovina u regionu i kod nas beleži snažan rast i prati svetske trendove. Svake godine sve više firmi pokreće online prodaju. Najčešći modeli su sopstvene internet prodavnice (web-shop), internet pijace (marketplace platforme), društvene mreže ili multikanalni modeli koji kombinuju više oblika prodaje. U praksi to često uključuje veleprodaju, fizičke prodavnice mobilne aplikacije i društvene mreže sa direktnom prodajom poput Instagram prodavnice, TikTok prodavnice, Facebook prodavnice, itd.

 Problemi najčešće nastaju zato što se pravna pitanja potcenjuju ili rešavaju “usput”. Tek kada dođe do inspekcije, spora sa kupcima ili konflikta sa partnerom postaje jasno koliko ovakav pristup može da bude skup.

 Cilj ovog članka je da vlasnicima e-commerce biznisa objasni koji su to najčešći rizici, kako se sprečavaju i zbog čelga pravna priprema predstavlja ključni deo stabilnog i profitabilnog internet poslovanja.

 

Navešćemo najčešće probleme:

  1. Neusklađena web-stranica: najčešći i najskuplji previd

Veliki broj firmi koristi generičke politike privatnosti, uslove kupovine i pravila povraćaja preuzte sa interneta ili sa drugih sajtova. Takvi dokumenti nisu prilagođeni konkretnom brendu, modelu prodaje niti važećim propisima.

Zakoni o zaštiti potrošača, elektronskoj trgovini, elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja kao i Zakon o zaštiti podataka o ličnosti jasno propisuju šta e-commerce sajt mora da sadrži. Potrošač pre kupovine mora da dobije jasne, potpune i nedvosmislene informacije o prodavcu, pravima, rokovima i procedurama. Njihovo izostavljanje može dovesti do visoke novčane kazne.

Praksa pokazuje da firme često shvate da imaju problem tek kada inspekcija zatraži dokumentaciju, kada se kupac žali udruženjima potrošača ili kada se poneki komentar pun nezadovoljstva proširi društvenim mrežama, ali tada je šteta već nastala i finansijska i reputaciona.

Profesionalno pripremljena dokumentacija sprečava nesporazume, gradi poverenje i štiti brend. Ona mora da bude prilagođena konkretnim proizvodima, načinu prodaje i tržištima na kojima firma posluje.

  1. Prava potrošača u online kupovini: stroža nego što mnogi misle

Online kupovina se smatra ugovorom na daljinu, jer potrošač proizvod ne može da vidi, dodirne ili isproba pre kupovine. Zbog toga Zakon o zaštiti potrošača predviđa stroža pravila nego u klasičnoj trgovini.

Obavezni elementi poslovanja su rok za odustanak, jasna procedura za povraćaja, evidencija reklamacija, te blagovremeni odgovori i transparentne informacije. Neznanje ili pogrešna primena ovih obaveza najčešći su uzrok sporova sa kupcima.

Mnogi problemi mogu se sprečiti ako su jasno uređeni kroz uslove kupovine ili opšte uslove poslovanja. Ti dokumenti treba da sadrže podatke o trgovcu, proizvodima, uslovima naručivanja, plaćanja i isporuke, cenama i troškovioma, pravilima reklamacija i povraćaja, kao i obaveštenje o pravu na odustanak u roku od 14 dana, te ograničenja odgovornosti.

Pravilna primena ovih pravila unapređuje korisničko iskustvo, povećava poverenje i podstiče ponovljene kupovine.

  1. Partneri, dobavljači, agencije i frilenseri: zašto je ugovor vredniji od poverenja

E-commerce firme gotovo uvek sarađuju sa marketinškim agencijama, frilenserima, dizajnerima,  distributerima, kurirskim službama, dobavljačima i drugim partnerima.

Problemi nastaju kada dođe do kašnjenja ispruke, loše realizovanih kampanja, neispunjenih obaveza, neodgovornog upravljanja budžetom ili povrede autorskih prava. Posledice su često finansijska i reputaciona šteta.

Jasni i profesionalni ugovori sa precizno definisanim obavezama, rokovima i sankcijama štite firmu i sprečavaju da tuđi propusti postanu odgovornost vlasnika firme.

  1. Zaštita imena i vizuelnog identiteta brenda: najzapostavljeniji segment e-commerce načina poslovanja

Iako je brend najvredniji deo svakog biznisa koji se bavi internet trgovinom, mnogi vlasnici u praksi ne registruju naziv, logo ili ključne elemente identiteta. Ukoliko to dozvole ostavljaju prostor drugima da registruju isti ili sličan naziv. Posledice mogu mogu biti ozbiljne – može doći do zabrane korišćenja naziva, gubitka domena, obaveze uklanjanja proizvoda, a čak i do potpune nemogućnosti daljeg poslovanja pod postojećim imenom. Oporavak od takvog scenarija je prilično težak i finansijski zahtevan.

Zato je registracija žiga pravo rešenje ovog problema. Jednostavna i pristupačna procedura čija je vrednost ogromna. Ona omogućava firmi da:

  • pravno zaštiti svoje ime,
  • spreči konkurenciju da koristi isti naziv,
  • štiti reputaciju i investicije u marketing,
  • poveća vrednost brenda kao imovine (što je važno pri prodaji firme ili ulasku investitora).

Za ozbiljne firme koje se bave interet trgovinom (e-commerce brendove), zaštita žigova nije opcija, već standard.

  1. Širenje na inostrana tržišta: nova pravila i novi rizici

Kada firma želi da proširi svoj domet na tržište EU, UK , SAD ili druga, što može biti izuzetno profitabilno, mora da vodi računa o mnogim pravnim obavezama koje donose nova zakonodavstva. Internet – online – prodaja stranim kupcima znači da se mora voditi računa o različitim regulatornim zahtevima kao što su: zaštita potrošača, pravila deklarisaja, carinske procedure, pravila o povraćaju robe i zaštita podataka o ličnosti (npr. GDPR).

Nedovoljno poznavanje propisa može dovesti do zabrana prodaje, visokih kazni ili problema sa platformama poput Etsy-ja, eBay-a, Amazona i ostalih.

  1. Kako izgleda pravno stabilan e-commerce brend

Pravno stabilna firma je ona koja ima pravu dokumentaciju, procedure i jasno uređene odnose. To podrazumeva sledeće:

  • usklađen web-shop (interenet prodavnicu, dokumentaciju, obaveštenja i pravila),
  • pravilno primenjena prava potrošača,
  • jasno regulisane saradnje sa partnerima i dobavljačima,
  • registrovan brend i zaštićen identitet,
  • definisane procese koji sprečavaju greške zaposlenih i partnera
  • pripremljene procedure za ulazak na nova tržišta.

Ovakva organizacija je stabilna, privlačna za kupce i sigurnija pred investitorima.

Pravna priprema nije trošak — to je zaštita biznisa i ubrzanje rasta

Pravni rizici u e-commerce poslovanju – internet trgovini – često se zanemaruju jer se čine udaljenim ili komplikovanim. Međutim, oni uvek dođu na naplatu i to često u najnezgodnijem trenutku, kada brend raste, kada se širi ili kada postaje dovoljno vidljiv da se pojave konkurenti, nezadovoljni kupci ili inspekcija.

Zbog svega toga, pravna priprema štedi novac, vreme i živce. Ona štiti ono što ste godinama gradili i pomaže da se poslovanje širi bez  straha od nepredviđenih posledica.

 

Ukoliko vas interesuje na našem Blogu možete da pročitate i članke na temu Digitalizacije katastra, da saznate koja su vaša prava prilikom kašnjenja leta, koja su vaša prava kada kupite dron i da saznate o temi Nadrilekarstva i nadriapoterkarstva. Pratite nas na društvenim mrežama:

 

 

 

 

 

 

Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo radi opšte informisanosti i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. U skladu s tim Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko odriče se svake odgovornosti i ne prihvata bilo kakve obaveze za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu.

 

PAD PPRAVOSUDNO INFORMACIONOG SISTEMA

PAD PPRAVOSUDNO INFORMACIONOG SISTEMA

Računar na čijem ekranu ima nekih podataka

Ažuriranje članka:

Prema informacijama od dana 18.08.2025. godine Pravosudno informacioni sistem funkcioniše i Javnobeležničke kancelarije nastavile su sa nesmetanim radom i otpočele su sa solemnizacijama nakon 50 dana od kada je sistem suspendovan.

PAD PPRAVOSUDNO-INFORMACIONOG SISTEMA

-POSLEDICE, IZAZOVI I MOGUĆA REŠENJA-

U Beogradu 15.08.2025. godine

 

Ministarstvo pravde objavilo je 11.07.2025. godine da je Pravosudno informacioni sistem (PIS u daljem tekstu) bio meta ozbiljnog i tehnički sofisticiranog sajber napada. Navedeni napad ugrozio je funkconisanje pravosudnih organa širom zemlje.    Posledice su osetili građani, Republički geodetski zavod (RGZ u daljem tekstu) – katastar nepokretnosti, geodetske agencije, agencije za nekretnine, Javni beležnici i advokati.

Uzroci i mehanizmi prekida

Zvanično je naveden kao uzrok hakerski napad, međutim ostali mogući uzrok podrazumeva i opterećenje nakon mesečnih ažuriranja zastarelog sistema (softver i hardver – programi i mašine).

Ključne posledice

  • Katastar nepokretnosti (RGZ): Kancelarije RGZ nisu mogle da koriste centralne baze podataka a to je onemogućilo upis promena u katastru – upise prava, zabeležbe, izvršavanje izmena i izdavanje isprava.

    Ovo je uzrokovalo produženje rokova za rešavanje predmeta koji su zavedeni u katastru i to je podiglo troškove i prouzrokovalo pravnu neizvesnost za građane i privredu.

  • Da li je katastar zaista bio blokiran?

    Važno je istaći da postoje suprotstavljene informacije o radu Katastra tokom pada PIS-a.

    Prema izjavama službenika RGZ-a, Katastar je sve vreme normalno funkcionisao:

    „Katastar radi, sve kod nas funkcioniše normalno,“ izjavila je službenica RGZ-a za medije (Nedeljnik.rs).

    Međutim, medijski izveštaji i svedočenja advokata i javnih beležnika govore drugačije – ističu da iako je Katastar tehnički bio operativan, zbog pada PIS-a predmeti nisu mogli elektronski da se dostave niti da se obrađuju, što je faktički izazvalo zastoj u prometu nepokretnosti (N1 Info
    , 021.rs).

    Ova kontradikcija pokazuje da problem nije bio u fizičkom radu RGZ-a, već u nemogućnosti saradnje i razmene podataka između institucija.

  • Javni beležnici: Notari takođe nemaju pristup centralnoj bazi pa je solemnizacija – overa dokumenata sa proverom podataka (elektronski i uživo) nije moguća.

  • Građani i privreda: Građani su bili uskraćeni za ostvarivanje prava na imovinu i nasleđivanje, dok su investitori i privreda trpeli direktne štete zbog nemogućnosti da realizuju promet nepokretnosti i obezbede finansiranje. Kupoprodajni ugovori, ugovori o zajmu uz hipoteku i druga pravna dokumenta ostali su neovereni pa su transakcije blokirane.

Mere koje predlaže autor:

U odgovornim državama ovakav scenario gde postoji blokada koja traje duže od mesec i po dana je nezamisliva. Sagledajmo kako bi moglo da se sanira trenutno stanje:

  1. Potrebno je obnavljanje rada Pravosudno informacionog sistema kroz stabilizaciju servera i uvođenje rezervnih režima rada. Ažuriranje softvera sa ciljem veće otpornosti na opterećenje i eventualne sajber pretnje (pretnje koje dolaze preko interneta od strane malicioznih aktera koji žele da obore sistem ili da zloupotrebe podatke).

  2. Neophodna je i reforma katastra – privremena primena hibridnog modela: elektronsko prijavljivanje sa ručnim evidentiranjem.Investiranje u digitalizaciju i obuku zaposlenih radi bržeg povratka u funkciju je preko potrebno.

  3. Privremene mere za Javne beležnike – Do uspostavljanja stalne veze sa registrima i centralnom bazom potrebno je vraćanje klasične overe uz strogu kontrolu autentičnosti.

Zaključak:

Pad Pravosudno informacionog sistema traje već duže od mesec i po dana i izazvao je gotovo potpunu paralizu rada katastra, javnobeležničkih kancelarija, prometa nepokretnosti. Njegove posledice snažno pogađaju građane i privredu a ovakva situacija je nedopustiva. Još uvek čekamo rasplet o čemu ćemo naše čitaoce  blagovremeno obavestiti.

 

 

Izvori:

  1. Ministarstvo pravde – saopštenje (28. jul 2025.)

    „Министарство правде Владе Републике Србије саопштило је данас да су у току активности на постепеном враћању правосудног информационог система Србије у пун радни режим.“

    Izvor: srbija.gov.rs

  2. Ministarstvo pravde – saopštenje (2. avgust 2025.)

    „Министарство правде Републике Србије саопшtilo je да интензивно ради на успостављању пуног капацитета правосудног информационог система, који је 11. јула 2025. године био мeта озбиљног и технички софистицированог сајбер напада.“

    Izvor: rkp.rs

  3. Overa ugovora kao u Alanu Fordu: Sistem u kvaru već mesec dana – Nedeljnik

  4. N1 Info – posledice po katastar i građane

    „Sudovi, izvršitelji i notari i dalje ne mogu slati predmete u katastar jer je PIS i dalje ugašen.“

    Izvor: n1info.rs

  5. rs – zastoji i šteta za građane

    „Nedeljama ne radi sistem za overu – advokat o tome da li imate pravo na odštetu.“

    Izvor: 021.rs

  6. rs – beležnici bez pristupa

    „Pravosudni informacioni sistem ne radi više od mesec dana, notarima onemogućen rad.“

    Izvor: bezcenzure.rs

  7. Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova

    rs – zakon

  8. Zakon o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti

    rs – zakon

 

Ažuriranje članka:

Prema informacijama od dana 18.08.2025. godine Pravosudno informacioni sistem funkcioniše i Javnobeležničke kancelarije nastavile su sa nesmetanim radom i otpočele su sa solemnizacijama nakon 50 dana od kada je sistem suspendovan. 

 

Ukoliko vas interesuje na našem Blogu možete da pročitate i članke na temu Digitalizacije katastra, da saznate koja su vaša prava prilikom kašnjenja leta, koja su vaša prava kada kupite dron i da saznate o temi Nadrilekarstva i nadriapoterkarstva. Pratite nas na društvenim mrežama:

 

Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo radi opšte informisanosti i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. U skladu s tim Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko odriče se svake odgovornosti i ne prihvata bilo kakve obaveze za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu.

Copyright: Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko

Naknada štete zbog ujeda

Naknada štete zbog ujeda

       

       NAKNADA ŠTETE NAKON UJEDA OD STRANE PSA LUTALICE

 

U urbanim sredinama, kao što je Beograd, psi lutalice su često prisutni na ulicama i bez razloga napadaju prolaznike. Kao i svi, godinama nailazim na manje ili veće komunalne probleme. Za prijavljivanje navedenih problema koristim uslugu “Beokom” servisa na društvenoj mreži X (bivšem Twiteru) @prijaviproblem. Kada primetim neki šaht kome nedostaje poklopac ili je oštećen, kada ne radi klima u autobusu leti ili zimi, ako neka bandera preti da padne na trotoar ili vise neke žice koje deluju opasno, ne propuštam da to prijavim. Takođe, često kada vidim pse lutalice na ulici, ili kao pre nekoliko dana u dvorištu vrtića u koji idu moja ćerkica i sin, ne propuštam da to prjavim.Pored svega toga problem često ostaje nerešen. Jednom sam prijavio problem u ponedeljak popodne a dobio sam odgovor da je JP Zoohigijena izašla na teren u petak i – možete li zamisliti – nije zatekla pse. Iako živim u centru grada, gde bi služba Zoohigijene trebalo da efikasno rešava ovaj problem, psi lutalice su i dalje često prisutni u mom kraju iako živim u centru grada. Problem pasa lutalica uopšte nije naivan, već predstavlja ozbiljnu pretnju za bezbednost građana, posebno dece.

Ukoliko vas ujede pas, važno je da nakon inicijalnog šoka odmah odete u nadležnu medicinsku ustanovu za stručnu pomoć. Jako je važno da dobijete neophodnu medicinsku pomoć jer to nije naivna povreda i može da se dodatno komplikuje ukoliko je pas zaražen. Važno je takođe da se ode kod lekara kako bi se dokumentovale posledice ujeda. Nakon toga, potrebno je prijaviti događaj nadležnoj policijskoj upravi. Policijska uprava će sačiniti zapisnik o prijavljenom događaju, što je ključno za kasniji postupak za naknadu štete. Naknada štete može biti nematerijalna (fizički bol, strah, duševni bol zbog naruženosti) ili materijalna (troškovi lečenja, oštećena odeća). U slučaju ujeda psa lutalice, odgovornost za naknadu štete pripada lokalnoj samoupravi na čijoj teritoriji se dogodila šteta. Grad Beograd je odgovoran za organizaciju službe čiji je zadatak da se brine o broju lutalica i uklanjanju istih. Nažalost, često se dešava da ove službe ne funkcionišu kako treba, što dovodi do povećanog broja pasa lutalica na ulicama.

Za postupak naknade štete, građani mogu podneti zahtev lokalnoj samoupravi ili pokrenuti sudski postupak. U praksi, broj slučajeva ujeda psa lutalice je veliki, a problem ne leži u činjenici da se psi lutalice množe, već u činjenici da se ne uklanjaju. Brojne su priče građana koji su doživeli napade pasa lutalica i koji su morali da prolaze kroz dugotrajan i iscrpljujući proces kako bi dobili naknadu štete.

Regulativa:

Problem ujeda od strane pasa lutalica reguliše Zakon o obligacionim odnosima. Prema ovom zakonu, za štetu koju prouzrokuje životinja odgovara njen vlasnik, odnosno lice koje je vlasnik životinje ili je ovlašćeno da se o njoj stara. U slučaju ujeda psa lutalice, odgovornost je na strani lokalne samouprave. Sudska praksa pokazuje da građani često dobijaju postupke protiv Grada Beograda, ali proces može biti dugotrajan i iscrpljujući. Pravnosnažna odluka se često čeka godinu i po – dve, a sa izvršenjem i duže.

Osim Zakona o obligacionim odnosima, relevantni propisi koji regulišu ovu oblast su i Zakon o komunalnim delatnostima i Zakon o zaštiti životinja. Ovi zakoni jasno definišu obaveze lokalne samouprave u vezi sa kontrolom i zbrinjavanjem pasa lutalica. Nažalost, i pored zakonskih odredbi, problem pasa lutalica je i dalje prisutan i prilično rasprostranjen, što ukazuje na neophodnost strožeg sprovođenja zakona i efikasnijeg rada nadležnih službi.

Ukoliko se odlučite za sudski postupak:

Potrebno je da se obratite advokatu. Advokat dostavlja opomenu pred tužbu Komisiji za procenu osnovanosti zahteva građana za zbog povreda nanesenih od strane pasa lutalica, sa sedištem u ul. Kraljice Marije br. 1, koja se sastaje jednom nedeljno. Obzirom da oni nude neadekvatne, višestruko manje iznose naknade štete (materijalne i nematerijane), pa se zato građani često opredeljuju za tužbu protiv Grada Beograda.

Prilikom dostavljanja tužbe sudu prilaže se sva medicinska dokumentacija, te će advokat tražiti da mu dostavite:

  • izveštaj specijaliste infektologa,

  • izveštaj specijaliste ortopedske hirurgije i traumatologije

  • nalog za pregled životinje na besnilo, te

  • fotografije mesta ujeda i dela tela koji je ujeden od strane psa.                                                                                                       

    Tokom postupka vrše se dve vrste veštačenja čiji je zadatak da utvrdi osnovanost tužbenog zahteva i koje predujmljuje tužilac. Radi se o veštačenju ortopeda i neuropsihijatra. Ortoped utvrđuje dužinu trajanja i intenzitet bolova koje je trpeo oštećeni tužilac, te postojanje mogućeg naruženja, a neuropsihijatar utvrđuje dužinu trajanja i jačinu pretrpljenog straha, te posledice mogućeg naruženja po psihu oštećenog kao i umanjenje opšte životne aktivnosti – mogućnosti da oštećeni funkcioniše i obavlja redovne aktivnosti u svakodnevnom životu.

Jedan od ključnih pristupa rešavanju problema pasa lutalica je kontrola njihovog broja putem sterilizacije i kastracije. Ovo je efikasan način smanjenja populacije pasa lutalica na duži rok. Mnoge organizacije za zaštitu životinja i lokalne samouprave sprovode programe sterilizacije kako bi smanjile broj pasa na ulicama. Sterilisani psi se vraćaju na lokaciju gde su pronađeni, ali su označeni kako bi se znalo da su već sterilisani. Ovo smanjuje broj novih legala pasa lutalica. Javnost takođe igra ključnu ulogu u rešavanju problema pasa lutalica. Podizanje svesti o odgovornom vlasništvu pasa, kao što su sterilizacija, vakcinacija i pravilna briga o ljubimcima, može značajno smanjiti broj napuštenih pasa. Organizacije za zaštitu životinja često organizuju kampanje i edukativne programe kako bi informisale građane o odgovornom vlasništvu i pravima životinja.Volonteri ovih organizacija takođe igraju važnu ulogu. Oni pomažu u pronalaženju domova za napuštene pse, pružanju neophodne nege i lečenju, kao i u sprovođenju sterilizacije i vakcinacije. U mnogim gradovima postoje azili za životinje koji pružaju privremeni smeštaj za pse lutalice dok im se ne pronađe trajni dom.

U svetu postoje brojni primeri dobrih praksi u rešavanju problema pasa lutalica. Na primer, gradovi kao što su Amsterdam i Helsinki imaju efikasne programe sterilizacije i vakcinacije, kao i uspešne kampanje za udomljavanje napuštenih pasa. Ovi gradovi su uspeli da smanje broj pasa lutalica na minimum, dok istovremeno obezbeđuju dobrobit životinja. U Indiji, organizacija Animal Birth Control (ABC) sprovodi program sterilizacije i vakcinacije pasa lutalica, što je rezultiralo smanjenjem broja pasa lutalica i broja slučajeva besnila. Ova inicijativa je primer kako sterilizacija i vakcinacija mogu biti efikasne u rešavanju problema pasa lutalica.

        Za građane koji se suoče sa problemom ujeda psa lutalice, važno je da budu svesni svojih prava i da se obrate advokatu za pravnu pomoć. Problem pasa lutalica i odgovornost za naknadu štete zbog ujeda pasa je kompleksna i ozbiljna tema koja zahteva pažnju kako građana tako i nadležnih organa. Sudska praksa pokazuje da građani često dobijaju postupke protiv lokalnih samouprava, ali proces može biti dugotrajan i iscrpljujući. Stoga je važno da građani budu svesni svojih prava i da se obrate advokatu za pravnu pomoć kako bi osigurali pravičnu naknadu za pretrpljenu štetu.

Zanimljivost: fotografija iznad nije generička, već je iz jednog mog živog predmeta, gde je Zoohigijena pronašla psa koji je ujeo klijenta. 

Ukoliko vas interesuje na našem Blogu možete da pročitate i članke na temu Digitalizacije katastra, da saznate koja su vaša prava prilikom kašnjenja leta, koja su vaša prava kada kupite dron i da saznate o temi Nadrilekarstva i nadriapoterkarstva. Pratite nas na društvenim mrežama:

Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo radi opšte informisanosti i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. U skladu s tim Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko odriče se svake odgovornosti i ne prihvata bilo kakve obaveze za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu.

Zaštita autorskih prava fotografa

Zaštita autorskih prava fotografa

Da li ste znali kako se štite autorska prava fotografa u digitalnom dobu?

 

U eri digitalne tehnologije, fotografije se šire brzinom svetlosti. Od društvenih mreža do novinskih portala, fotografije su svuda oko nas. Ali, da li ste se ikada zapitali ko stoji iza tih fotografija i kako su zaštićena njihova autorska prava?

Da li ste ikada preuzeli sliku sa interneta ili ste iskoristili neku fotografiju koja je zaštićena vodenim žigom, koji ste uklonili pomoću nekog programa?

Ukoliko ste uradili nešto od ovoga prekršili ste Zakon o autorskim i srodnim pravima. Iako možda niste imali nameru da oštetite autora i to ste učinili iz neznanja, to nije dovoljno da vas zaštiti od tužbe. 

 

Ključni aspekati zaštite autorskih prava fotografa u Srbiji

Autorsko pravo: Fotograf, kao autor fotografije, stiče autorska prava u trenutku stvaranja fotografije. Prava uključuju moralna prava (pravo na priznanje autorstva, pravo na integritet dela, itd.) i imovinska prava (pravo na korišćenje, distribuciju, umnožavanje, izlaganje, itd.). To znači da niko drugi ne sme reprodukovati, distribuirati ili javno prikazivati vašu fotografiju bez vaše dozvole.

Oznaka autorskih prava

Iako vaša fotografija automatski ima zaštitu autorskih prava, preporučljivo je da je označite znakom autorskih prava (©), vašim imenom i godinom nastanka. U zavisnosti od modela fotoaparata postoji mogućnost da se ovi podaci automatski naznače na fotografiji u trenutku okidanja. Ova oznaka jasno identifikuje vas kao vlasnika autorskih prava i olakšava dokazivanje vašeg vlasništva nad fotografijom u slučaju kršenja autorskih prava.

Pravo na komercijalnu upotrebu

Jedno od ključnih prava koje imate kao autor fotografije je pravo na komercijalnu upotrebu svog dela. To uključuje pravo da zarađujete novac od prodaje ili licenciranja svojih fotografija drugima. Svaka komercijalna upotreba vaše fotografije bez vaše dozvole može se smatrati kršenjem vaših autorskih prava.

Licenciranje

Licenciranje je pravno odobrenje koje fotograf daje drugima da koriste njegove ili njene fotografije.

Fotografi odlučuju koliko slobode žele da daju korisnicima i prema tome biraju vrste licenci.

Neke od vrsta licenci za fotografije:

– Licenca koja omogućava korisnicima da koriste fotografiju bez plaćanja dodatnih naknada za svaku upotrebu. Fotografija može biti korišćena neograničeno puta, ali obično postoje određena ograničenja (na primer, ne može se prodati kao deo drugog proizvoda), poznata i kao Royalty-Free (RF)

– Licenca koja se izdaje prema načinu upotrebe – Rights-Managed (RM)

Fotografija se prodaje za određeni projekat, vremenski period ili geografsko područje. Cena zavisi od faktora kao što su veličina slike, distribucija i trajanje upotrebe.

– Otvorena licenca koja omogućava korisnicima da besplatno koriste fotografiju uz određene uslove (na primer, obavezno navođenje autora ili zabrana komercijalne upotrebe) – Creative Commons (CC)

Digitalna prava

U digitalnom okruženju, posebna pažnja se mora posvetiti zaštiti fotografija na internetu. Fotografi treba da budu svesni kako se njihova prava mogu povrediti online i kako da koriste tehnološke i pravne mehanizme za zaštitu svojih dela koje smo naveli (tehnološke – označavanje fotografije, čuvanje originalnih datoteka i pravne – konsultacije sa advokatima za autorsko pravo i tužbe za zaštitu autorskih prava i naknadu štete).

Registracija

U Srbiji nije potrebna formalna registracija za ostvarivanje autorskih prava, jer se prava automatski priznaju stvaranjem dela. Međutim, dokazivanje autorstva je lakše kada se deponuje fotografija u Zavodu za intelektualnu svojinu.

Zaštita od povrede

Ako neko neovlašćeno koristi fotografiju, autor može pokrenuti pravni postupak za zaštitu svojih prava. To može uključivati tužbu za povredu autorskih prava, traženje naknade štete, kao i zahtev za prestanak povrede prava.

Namera nije presudna

Zakon o autorskim pravima štiti autorska prava na fotografijama bez obzira na nameru osobe koja ih koristi. Činjenica da neko nije imao nameru ne menja činjenicu da je koristio vašu fotografiju bez dozvole.

Zahtev za prestanak upotrebe

Ako primetite da je neko koristio vašu fotografiju bez dozvole, možete uputiti zahtev toj osobi da prestane sa upotrebom. Ovo može biti u vidu pisanog obaveštenja ili formalnog zahteva.

Trajanje zaštite

Autorska prava na fotografije traju doživotno, plus 70 godina nakon smrti autora. Nakon toga, delo prelazi u javno vlasništvo.

Fotograf, kao autor fotografije, ima isključiva moralna i materijalna prava na svoje delo. Materijalna prava uključuju pravo na reprodukciju dela, distribuciju, izlaganje, javno izvođenje, emitovanje, kao i pravo na adaptaciju dela. Ova prava omogućavaju fotografu da kontroliše način na koji se njegova dela koriste i distribuiraju, te da ostvaruje finansijsku korist od svojih dela. Moralna prava podrazumevaju:

Pravo paterniteta – pravo na priznanje autorstva

Autor ima pravo da bude naveden kao autor svake fotografije koja se javno saopštava ili koristi.

Ovo pravo omogućava autoru da zadrži svoj identitet i da bude prepoznat kao tvorac dela.

Pravo na naznačenje imena

Autor ima pravo da zahteva da njegovo ime bude navedno uz fotografiju prilikom njenog javnog saopštavanja.

Ovo pravo doprinosi očuvanju integriteta autorskog dela i poštovanju  autorstva.

Zabrana izmena dela

Autor ima pravo da se suprotstavi izmenama svog dela od strane trećih lica.

Ovo pravo omogućava autoru da zadrži kontrolu nad estetskim i sadržajnim aspektima svoje fotografije.

Autorska prava fotografa su često predmet zloupotrebe u digitalnom svetu. Svaka fotografija koju fotograf napravi zaštićena je Zakonom o autorskim i srodnim pravima, što znači da fotograf ima ekskluzivno pravo da odlučuje kako će njegova slika biti korišćena. Međutim, u praksi mnogi se susreću sa neovlašćenim korišćenjem svojih radova.

Ovo pitanje se komplikuje u slučaju kada se radi o različitim zemljama i različitim pravima, gde je neophodna primena međunarodnog privatnog prava, jer su zakoni o autorskim pravima različiti od zemlje do zemlje, pa se postavlja pitanje pravo koje zemlje će se primeniti na sporno pitanje što otežava proces zaštite i potraživanja prava.

Postoje koraci koje fotografi mogu preduzeti kako bi zaštitili svoje radove. Jedan od načina je korišćenje vodenih žigova, što može pomoći u identifikaciji originalnog autora slike. Takođe, postoji i mogućnost registracije autorskih prava, što pruža dodatnu pravnu zaštitu i olakšava proces potraživanja prava u slučaju povrede. Registracija je u vidu deponovanja fotografija kod Zavoda za intelektualnu svojinu.

Kada se završi postupak deponovanja Zavod izdaje podnosiocu zahteva potvrdu koja ima snagu javne isprave.

Deponovanje služi kao materijalni dokaz i može biti korisno u slučaju sudskih sporova ili drugih potreba.

Zaštita prava fotografa u praksi se ostvaruje kroz različite mehanizme. U slučaju povrede autorskih prava, fotograf može podneti tužbu za naknadu štete zbog kršenja autorskih prava. Sudska praksa u Srbiji pokazuje da su sudovi spremni da štite prava autora, uključujući i fotografe, od neovlašćenog korišćenja njihovih dela.

 U slučaju da je neko koristio ili još uvek korsiti (zloupotrebljava) vašu fotografiju bez dozvole, čak i ako nije imao nameru da je zloupotrebi, to i dalje predstavlja povredu vaših autorskih prava. 

Značajne organizaije, asocijacije i udruženja u oblasti zaštite fotografije:

Organizacije poput Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) i lokalni autorski biroi nude resurse i podršku fotografima u zaštiti njihovih prava. Fotografi se takođe mogu udruživati u profesionalne asocijacije fotografa koje mogu pružiti savetovanje. Neke od njih su: Fabrika fotografa, Asocijacija profesionalnih fotografa i videografa venčanja Srbije – APFVV

Organizacija fotografskih autora (OFA) je organizacija za kolektivno ostvarivanje prava autora fotografija, fotografa. Ova organizacija štiti prava fotografa, profesionalnih i amatera, bez obzira na tematiku i predmet fotografisanja.

 U Srbiji, na primer, postoji Udruženje profesionalnih fotografa Srbije koje se bavi edukacijom svojih članova o autorskim pravima i pruža podršku u slučaju njihove povrede. Takođe postoji i Foto savez Srbije koji okuplja sve fotografe i ljubitelje fotografije, udruženja i pojedince zainteresovane za izlaganje, organizovanje izložbi, edukaciju i razvoj kulture fotografije.

Zaštita autorskih prava fotografa u Srbiji ključna je za očuvanje integriteta i vrednosti njihovih radova. Razumevanje zakonskih regulativa i prava koja fotografi imaju kao autori omogućava im da adekvatno zaštite svoje autorske radove i da spreče neovlašćenu upotrebu ili zloupotrebu njihovih fotografija.

 

Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo radi opšte informisanosti i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. U skladu s tim Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko odriče se svake odgovornosti i ne prihvata bilo kakve obaveze za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu

 

Ukoliko vas intereusje na našem Blogu možete da pročitate i članke na temu: Digitalizacije katastra, da saznate koja su vaša prava prilikom kašnjenja leta, koja su vaša prava kada kupite dron i da saznate o temi Nadrilekarstva i nadriapoterkarstva. Pratite nas na društvenim mrežama: 

Copyright: Advokatska kancelarija Birovljev S. Marko